Bakar je hemijski element sa simbolom Cu i atomskim brojem 29. To je metal crvenkaste boje koji je u mikro količinama važan za sav živi svijet, a kod ljudi je neophodan za funkcionisanje metabolizma i organa. Iako neophodan, pretjeran unos je toksičan i može uzrokovati neželjene posljedice. Dnevno je organizmu potrebno do 0.9 miligrama, a cjelokupan iznos dobijamo iz namirnica.
Biološka funkcija
Bakar u tragovima je potreban svim živim organizmima na zemlji. Za ljude je ovaj mineral esencijalan jer je neophodan za funkciju bilo kojeg organa. U tijelu odraslog čovjeka u svakom trenutku ima 75 do 150 mg bakra. Tijelo održava savršenu ravnotežu bakra i veoma je efikasno u kontrolisanju nivoa bakra u organizmu. Preko 50% bakra u ljudskom organizmu ulazi u sastav mišića i kostiju, ostatak je raspoređen po organima. Najveća koncentracija bakra nalazi se u jetri, mozgu, bubrezima i srcu.
Namirnice najbogatije bakrom su: jetra, bubrezi, meso, školjke, borovnice, ribizla, šljive, višnje, trešnje, suvo grožđe, biber, grašak, pasulj, žitarice, kvasci, masline, susam i čokolada.
Bakar glavnu ulogu ima u enzimima koji su odgovorni za stvaranje novih ćelija. Učestvuje u otpuštanju željeza uskladištenog u organizmu te samim tim i na stvaranje crvenih krvnih zrnaca i koštane srži. Sastavni je dio enzima Cu/Zn SOD (bakar-cink superoksid dismutaza) koji je antioksidans i koji je zadužen za hvatanje slobodnih radikala u organizmu. Bakar učestvuje u pravilnom funkcionisanju imunog sistema.
Bakar se apsorbuje u tankom crijevu, a za najprimarnije potrebe se skladišti u jetri.
Preporučeni unos bakra
Preporučeni dnevni unos bakra zavisi od doba i pola osobe, te je prikazan u tabeli ispod:
Bebe
0 – 6 mjeseci: 200 mikrograma po danu (μg/dan)
7 – 12 mjeseci: 220 μg/dan
Djeca
1 – 3 godine: 340 μg/dan
4 – 8 godina: 440 μg/dan
9 – 13 godina: 700 μg/dan
Adolescenti i odrasli
14 – 18 godina: 890 μg/dan
19 godina i stariji: 900 μg/day
Najbolji i najzdraviji način za zadovoljavanje dnevnih potreba organizma za bakrom jeste raznovrsna i balansirana ishrana. Trudnice i dojilje imaju veću potrebu organizma za bakrom, međutim preporučeni unos za te grupe zavisi od slučaja do slučaja te u tim slučajevima o povećanom unosu bakra trebate se konsultovati sa vašim doktorom.
Hrana bogata bakrom
Najbolji izvori bakra od namirnica su: jetra, bubrezi, meso, školjke, borovnice, ribizla, šljive, višnje, trešnje, suvo grožđe, biber, grašak, pasulj, žitarice, kvasci, masline, susam i čokolada.
Nedostatak bakra
Zbog veoma male količinske potrebe za bakrom i dostupnosti bakra u ishrani, nedostatak bakra u organizmu je veoma rijetka pojava. Uglavnom od nedostatka bakra pate osobe koje imaju želučanu premosnicu ili koje pate od genetskih bolesti poput Menkove bolesti. Nedostatak bakra može nastati i uslijed previsokog unosa cinka te u vrlo, vrlo rijetkim slučajevima uslijed čelijaklije. Glavni simptomi nedostatka bakra u organizmu su nepravilan rad srca, visok pritisak, gubitak kose, osjećaj slabosti i iznemoglosti, kod beba se mogu primjetiti usporen rast, anemija, dijareja, blijedost te jako vidljive vene. Nedostatak bakra može dovesti i do lošijeg imuniteta, te su simptom česte infekcije. Kako nedostatak ovog minerala uzrokuje nepravilne funkcije nervnog sistema, tako su i vidljivi simptomi nepravilnosti u istom poput: razdražljivosti, smanjene koncentracije, te osjećaja zujanja i zvonjenja u ušima.
Toksičnost bakra
Pretjeran unos bakra kao i svih drugih metala je toksičan i može dovesti do trovanja, no predoziranje bakrom je veoma rijetka pojava jer se bakar u namirnicama nalazi u vrlo malim količinama. Ipak dugotrajniji unos količine veće od 200 miligrama dovodi do raznih neželjenih simptoma poput: konfuzije, mučnine, povraćanja, niskog krvnog pritiska, abnormalne funkcije bubrega i bolova u stomaku i mišićima. Postoje i neke bolesti poput Wilssonove bolesti, a koje mogu dovesti do pretjeranih količina bakra u organizmu. Trovanje bakrom je često povezano i sa pripremom ili čuvanjem hrane u bakarnim posudama.
