Edamer

Ostali nazivi: -; engleski naziv: edam cheese; njemački naziv: edammer.

Sir je namirnica koja se dobija djelovanjem sirila ili spontanim grušanjem mlijeka. Postoji veliki broj najraznovrsnijih sireva koji se dobijaju različitim procesima obrade mlijeka. Naravno, u procesu obrade i proizvodnje sira postoje i drugi faktori, koji utiču na kvalitet i vrstu proizvoda. Takvih faktora ima mnogo, a neki od njih su korištenje raznih vrsta bakterija i plijesni, različite količine mliječne masnoće, razlike u dužini starenja, različite vrste mlijeka (mlijeko ovaca, krava, koza ili ostalih sisara), različita sirišta. Određene i pažljivo isplanirane prehrane sisara, takođe utiče na njihovo mlijeko, što može uveliko uticati i na sam proizvod.

Svaki sir ima svoj poseban ukus, te su mnoge vrste do danas postale veoma poznate. Edamer, kao jedna od takvih namirnica pripada polutvrdim sirevima. Po prvi put sir edamer je proizveden u holandskom gradu Edam, koji se nalazi na sjeveru Holandije, pa je po njemu i dobio ime. Istorija proizvodnje edamera je veoma duga, tačnije oko šest vijekova. Počeo se proizvoditi još u četrnaestom vijeku. Tokom sedamnaestog vijeka ljutina i istančan okus ovog sira je svojim uticajem pomogla pri stvaranju nove vrste, francuskog mimolet sira.

Pri samom početku edamci su ga proizvodili u obliku sfera ili kugle. Zbog svoje recepture po kojoj se pravi, edamer solidno zrije, čak i u lošijim uslovima i ne kvari se, a kora mu još jače otvrdne. Još u četrnaestom vijeku ove kvalitete su omogućile prodaju i transport u dalje zemlje i izvoz u većim količinama. Do osamnaestog vijeka edamer, kao proizvod, je postigao nevjerovatan uspjeh, te se sa domaćeg tržišta proširio na međunarodno tržište. Do danas Holandija je vodeći proizvođač edamera, a proizvodi se i u SAD-u. U Holandiji se tradicionalno još proizvodi u obliku sfera sa prirodno nastalom korom, a za izvoz se proizvodi u veće cigle i omotava u svoj poznati crveni parafinski omotač. Edameru, koji se fabrički proizvodi, je dovoljno oko šest do osam nedjelja da dozrije. Upravo zato se obavija parafinskim omotačem jer se kod njih ne stigne obrazovati njihova jaka kora.

Iznutra je blago žute boje i ima blagu do jače izraženiju aromu u zavisnosti od trajanja zrenja. Najbolja temperatura zrenja je od 10-15 celzijusovih stepeni. Tekstura edamera nije baš toliko elastična u odnosu na mladu gaudu, ali opet je dovoljno čvrsta. Kvalitetniji edameri imaju blago ljutu aromu sa slanom notom na početku. Teško dostupni i mnogo skuplji edameri, koji se tradicionalno proizvode, imaju ljuću aromu i mnogo aromatičniji ukus. Fabrički edameri imaju manje masnoće od ostalih sireva, te su uglavnom blagog okusa i mirisa. Za razliku od tradicionalnog edamera koji se dobija od neobrađenog kravljeg mlijeka, fabrički se proizvodi od pasterizovanog mlijeka i to sa manjim udjelom masnoće.

Zbog nižeg stepena masnoće, za razliku od ostalih polutvrdih i tvrdih sireva edamer se može servirati sa različitim voćem, kao što su breskve, dinje, kajsije i trešnje, a uz starije edamere savršeno idu kruške i jabuke. Pored voća uz edamer, služe se crna vina bogatog ukusa kao što su pinot noir ili syraz. U Holandiji edamer se tradicionalno reže na ploške i služi uz doručak. Primjena edamera u kuhinji je svestrana. Edamer zbog svojih odlika čvrstoće se koristi za oblaganje kriški hljeba prilikom pripremanja sendviča, zatim u kombinacijama sa raznim mesnim prerađevinama kod pripremanja hladnih predjela. Koristi se u raznim salatama, kao dodatak tjesteninama, a da ne spominjemo famozne pizze, za koje kažu da bez dobrog sira, nema ni dobre pizze.

Edamer - detaljne nutritivne vrijednosti

Kupovina i čuvanje

Edamer, kao i mnoge druge popularne vrste polutvrdih i tvrdih sireva, danas su dostupne u svim većim supermarketima. Sir kao i ostali mliječni proizvodi zahtjev čuvanje na hladnom i suvom mjestu, zaštićen od sunčeve svjetlosti i materija sa prodornim mirisom. Da bi se što duže očuvao i da se ne bi osušio, tvrdi sir treba čuvati na hladnom mijestu i držati ga zamotanog u aluminijskoj foliji. Nedostaci i znaci kvarenja se mogu uočiti golim okom, a to su nadimanje sira, neprijatan miris i ukus, crvljivost i oštećene površine sira od plijesni, insekata ili glodara.

Uticaj na zdravlje

Edamer ima oko 25% masnoće na 100g. Za razliku od ostalih polutvrdih i tvrdih sireva, koji imaju čak preko 40 ili 45% mliječne masti, edamer je puno bolji izbor za konzumaciju osobama koje imaju problema sa holesterolom. Ipak, pravilo zlatne sredine uvijek vrijedi. Samo zato što edamer ima manje masnoće, a ugljenih hidrata gotovo da nema, da ne spominjemo njegov fenomenalan ukus koji nas privlači kada god otvorimo frižider, ne treba pretjerivati s njegovom konzumacijom, nego ga treba uzimati, recimo, za doručak jer vam pruža dosta energije ili za međuobrok, ali opet ne svakodnevno da ne bi narušili raznovrsnost jelovnika.