Pivo

Ostali nazivi: -; engleski naziv: beer; njemački naziv: bier.

Pivo je jedan od napitaka koji se najviše služi u kafićima i po tom pitanju je u bliskoj konkurenciji sa kafom. Sa gledišta svetskog tržišta pivo zauzima prvo mesto kao najprodavaniji alkoholni proizvod. Tokom vremena, pivo je postalo toliko bitno i prodavano da je steklo svoju kulturu kao napitak. Kultura i poštivanje razvilo se organizacijom raznih pivskih festivala, od kojih su danas neki postali ultra poznati i popularni, zatim, tu je i bogata i rasprostranjena kultura pabova (engl. pub), kafića u kojima se kao glavni napitak služi pivo i uključene su razne igre vezane za pivo, pa su pabovi na taj način stekli ogromnu popularnost zbog opuštene i društvene atmosfere koja vlada, te su vrtoglavo postali glavni predmet haranja noćnih izlazaka.

Omiljeni napitak mnogih, poznat je već hiljadama godina. Arheološki podaci govore o tome da su čak i stari Vavilonci, pre 7000 godina, pili pivo i imali čak 16 vrsta. Pivo se kroz vijekove dosta mjenjalo, pa se jedno vrijeme pivu dodavao pelin i glog. Legenda ipak kaže da je pivo nastalo tako što je jedan pekar zaboravio tijesto na suncu te se ono pretvorilo u tečnost, a ukus te tečnosti bio je prijatan, kiselo-gorak. Pivo spada u slaba alkoholna pića, sa procentom alkohola od 3% do 13%. Postoje i bezalkoholna piva, ali im je ukus, ipak drugačiji. Iako postoji nebrojeno mnogo vrsta piva, najčešće korišteno je ono koje se pravi od kvasca, hmelja, ječma i vode. Temperatura piva je izuzetno važna za ljubitelje ovog pića. Što je pivo hladnije, slabije se osjeća njegov ukus i miris. Osim toga, „pivopije“ smatraju da čaša u kojoj je pivo posluženo igra veliku ulogu. Najbolje su čaše koje imaju debelo staklo pošto služe kao izolator od spoljašnje temperature. Upravo iz tog razloga su veoma popularne krigle. Takođe se koriste i čaše sa drškom, kako ruka koja drži čašu ne bi grejala tečnost.

Prvi i osnovni sastojak za pivo je voda. Na 100 grama piva ima oko 92 grama vode. Drugi sastojak je izvor škroba, a to je žitarica. Od žitarica se najviše u proizvodnji koristi ječam i on je postao njegov standarni sastojak za mnoge pivovare i njihove proizvode. Kao žitarica mogu doći u obzir i pšenica, kukuruz i riža, što se može vidjeti po proizvodnji piva na određenim prostorima zemalja, ali takvi proizvodi se proizvode u dosta manjem procentu. Treći sastojak je kvasac, koji je potreban radi fermentacije i zadnji, ali ne i manje bitan je hmelj. Hmelj kao sastojak daje gorčinu pivu, a i predstavlja prirodni konzervans, mogu se dodavati i druge vrste voća i bilja da bi se pospešile arome i dobile čak druge vrste piva. Proces dobijanja piva se svodi na hidrolizu škroba (škrob iz žitarica) uz pomoć vode na ugljene hidrate, odnosno na molekule šećera iz ugljenog hidrata. Fermentacija dobijenog šećera pomoću kvasca na određenim temperaturama, kao rezultat daje pivo. Svaki od navedenih sastojaka može biti različitih mineralnih komponenti, nutritivnih vrijednosti u odnosu na klime i regije odakle se uzima, pa to znatno utiče na okus i samu vrstu piva. Vrste piva se odlikuju i po samim recepturama pivovara.

Pivo u ishrani ima i pozitivna i negativna svojstva. Kao što smo naveli najveći postotak piva je voda koje ima oko 90-95%. Prosječno, pivo ima oko 45 kcal na 100 grama tečnosti. Postavlja se pitanje, kako jedan napitak može da sadrži toliko kalorija? Većinu kalorija u pivu nosi alkohol, a poznato je da je alkohol takođe jedan od izvora energije (1 gram alkohola sadrži 7 grama kcal). Dva piva od 0,5l imaju oko 450 kcal. To je prilično dosta kalorija koje dolaze iz izvora alkohola, pogotovo za osobe koje imaju određen plan ishrane za postizanje cilja, bilo da je to mršanje ili dobijanje mišićne mase. Sve su to „prazne kalorije“ koje nemaju apsolutno nikakav efekat na organizam, nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, a u većini slučajeva mogu da imaju i kontraefekat. Zato u ishrani ovakve materije nose termin antinutrijent. Umjesto kalorija iz visokovrijednih namirnica i koje sadrže stvari koje grade ćelije, dopunjavaju zalihe potrebnih minerala i vitamina i u principu pomažu da tijelo što bolje funkcioniše u svakom mogućem pogledu, kalorije alkohola samo zauzimaju mjesto i ometaju sav posao kalorija iz visokovrijednih namirnica, te sprječavaju njihovu absorpciju. Uvijek treba imati na umu umjerenost pri konzumaciji piva. Što se tiče gojaznosti, tu pivo može puno da pridonese. Istraživanja su pokazala kako konzumacija piva podstiče organizam za masnijom hranom, pa nije čudo kako uz pivo uvijek ide obilje grickalica, kikirija i druge masne hrane. Pozitivna nutritivna svojstva piva su zanemarljiv udio masti i šećera. Isto tako ne sadrži holesterol i ima mali udio natrija. Ima dobar izvor vitamina B, tačnije celog B kompleksa. Bogato je mineralima kao što su fosfor, magnezijum, kalcijum i kalijumom. 3,6% piva čine ugljeni hidrati. Konzumiranje jedne čaše na dan ima blagotvoran uticaj na organizam, posebno na kardiovaskularni sistem.

Vrste piva

Prije kupovine piva važno je znati da postoji veliki broj različitih vrsta. Prva podjela piva je prema boji, gde se djeli na svjetlo, tamno i crno pivo. Druga podjela je prema postotku alkohola. Najslabija su bezakoholna piva, koja imaju manje od 0,5 % alkohola, a najjača ječmena, kojima je procenat alkohola 8% ili veći. Najčešće se konzumiraju standardna ili svijetla piva, koja imaju od 3,5 do 5 postotka alkohola. Sve preko 5% računa se kao jako pivo. Podjela piva može biti i prema količini ekstrakta u masi osnovne sladovine pre vrenja. Od toga najviše zavisi punoća ukusa. Piva se djele i prema osnovnoj sirovini od kojih se prave. Iako se većina piva pravi od ječma, postoje još i kukuruzna, pšenična i ražena piva. U našim krajevima rijetko se pije ijedna druga vrsta osim ječmenog, stoga se ukus ostalih vrsta može činiti neobičnim, pa čak i izuzetno neprijatnim.

Pivo - Detaljne nutritivne vrijednosti

Kupovina i čuvanje

Broj proizvođača piva je neverovatno velik. Odabir zavisi isključivo od ličnog ukusa. U našim supermarketima i diskontima pića može se naći zaista veliki izbor. Jedino o čemu trebate da vodite računa pri kupovini piva je rok trajanja. Kupujte piva koja nisu bila izlagana ma mjestima gdje dopire puno svjetlosti. Osim ogromnog asortimana piva u prodaji, imamo i različite vrste pakovanja. Neka od njih su pakovanja u staklu, PET ambalaža, limenke, burići i druge. Pivo u domaćoj radinosti je zaista rijetka prilika, ali postoje mogućnosti posjete fabrikama i radionicama, gdje se može isprobati tek proizvedeno pivo. U kafićima je često točeno pivo, koje je dosta blaže, zbog udjela vode, pa samim tim i jeftinije. Rok trajanja neotvorenog piva najčešće je oko 6 meseci. Može se čuvati na sobnoj temperaturi ili u frižideru.

Uticaj na zdravlje

Pivo je izvrstan napitak zato što osvježava i gasi žeđ, ali i podstiče dobro raspoloženje i ublažava stres. Zbog velike količine kalijuma, reguliše nivo tečnosti u tijelu pa tako pozitivno utiče na krvni pritisak i cirkulaciju krvi. S obzirom na to da uopšte ne sadrži masnoće, smanjuje i količinu šećera i masti u krvi. Umjereno konzumiranje piva prevencija je kardiovaskularnim bolestima, određenim tipovima kancera, Alchajmerove bolesti i kamena u bubregu. Umjerenom količinom smatraju se 3 čaše za muškarce i 2 čaše za žene. Pivo se ne preporučuje trudnicama, vozačima niti u kombinaciji sa lijekovima. Zbog količine alkohola, pivo izaziva dehidraciju, što za posljedicu ima mamurluk, a samim tim i glavobolju. Osim toga, svakodnevna konzumacija piva može izazvati alkoholizam. Iako pivo ne sadrži supstance koje goje, podstiče apetit pa se pivo obično kombinuje sa visoko kaloričnim grickalicama. Što se tiče priče o „pivskom stomaku“ većina stručnjaka se slaže je to mit, ali ukoliko pivo „zasladite“ čipsom ili kikirikijem, sigurno nećete postići vitkost.