Soja

Ostali nazivi: -; engleski nazivi: soy, soya, soybean; njemački nazivi: Sojabohne; latinski nazivi: glycine max.

Soja je plod istoimene biljke mahunarke, koja porijeklom dolazi iz istočne Azije, te je njeno kultivisanje veoma široko rasprostranjeno zbog brojnih mogućnosti koje ova biljka svojim plodovima pruža. Mahunarka soje pripada redu Fabales porodice Fabaceae ili porodice bobova. Takođe, je klasifikovana u biljna ulja, jer su plodovi soje bogati uljem, čak 20% ulja od ukupnog sastava sjemena soje.

Od davnina soja je bila jedan od glavnih i najvažnijih izvora ishrane, pogotovo na prostorima cijele Kine. Najstariji spisi (oko 3.000 godina p.n.e.) o soji, otkrili su, da je tada, još u to vrijeme soja bila njihov ključan usjev, koji je uvelike pomogao opstanku kineske civilizacije. Ipak, pravo porijeklo soje, kako i gdje je sve počelo, ostaje još da se utvrdi naučnim raspravama. U Ameriku je soja prenešena 1765 godine preko moreplovca Samuela Bovena (Samuel Bowen), koji je tada posjetio Kinu. Krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog vijeka soja se proširila i na ostale dijelove svijeta, Evropu, Sjevernu Ameriku, Kanadu, Afriku, Australiju i preostali dio Azije.

Stabljika soje može narasti u visinu od 0,2 m do 2 m, u zavisnosti od tla i klime. Najbolji klimatski uslovi za razvoj soje su topla ljeta sa temperaturama koje variraju od 20 do 30 celzijusovih stepeni. Vole umjereno vlažna aluvijalna zemljišta bogata dobrim organskim sadržajem. Mahune, stabljike i listovi su prekriveni finim smeđkasto-sivim dlačicama. Neupadljivi samo oprašujući cvjetovi se formiraju u sredini lista i mogu biti bijele, roze ili ljubičaste boje. Pre nego što sjeme soje sazri, listovi otpadaju. Mahuna soje duga je oko 3-8 cm i sadrži najčešće od 2-4 kuglice (sjemena) soje, a može se zadesiti i više komada. Sjeme soje dolazi u različitim veličinama i bojama, a neke od tih boja su crna, smeđa, zelena, plava, žuta i prošarana ili pjegava.

Soja ima 19,9% masti, 30,2% ugljenih hidrata i 36,5% proteina. Soja se smatra jako kvalitetnom namirnicom jer proteini soje  sadrže sve potrebne esencijalne aminokiseline u dovoljnim količinama. Upravo zato, profil proteina soje je ekvivalentan je visokoproteinskim namirnicama kao što su meso, jaja, mlijeko i drugim namirnicama koje bitno utiču na zdravlje i razvoj ljudi. Za ljudsku ishranu soja se mora termički (kuvanjem) obraditi da bi se uništili inhibitori tripsina, koji sprečavaju djelovanje probavnih enzima, odnosno, sprječavaju probavu proteina. To može izazvati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme. Čak se i soja, koja se proizvodi za ishranu životinja, termički obrađuje, jer samo zrno (sirovo) sadrži količinu koja je toksična i za ljude i životinje. Sojino ulje ipak ne spada u visoko kvalitetna ulja jer ima veću količinu polinezasićenih masnih kiselina i manji udjel oleinske kiseline za razliku od maslinovog ili suncokretovog ulja.

Biljni proteini iz soje čine 2/3 od ukupne proizvodnje biljnih proteina gledano sa strane svjetskog tržišta, a proizvodnja sojinog ulja zadovoljava 1/3 svjetskih potreba. Lista mogućnosti koje sjeme soje pruža u prehrambene svrhe je dosta dugačka. Glavni prehrambeni proizvodi su sojino ulje, brašno, sojin umak, sir od soje poznat kao tofu i sojino mlijeko. Soja se koristi i kao aditiv mnogim mesnim prerađevinama. Vegetarijanci koriste soju kao zamjenu za meso, a mogu je koristiti i sve osobe koje žele da smanje unos mesa. U Kini, Japanu i Koreji sjeme soje i proizvodi od njega su popularni kao sastavni dio mnogih dijeta. Kako se soja koristi u prehrambene svrhe, tako se koristi i u industrijske. Soja ulazi u sastav mnogih proizvoda: ulja, sapuna, raznih kozmetičkih proizvoda, plastike, boja, bojica, rastvarača, odjeće, gume i još mnogo drugih proizvoda. Koristi se i u proizvodnji briketa, farmaceutskoj industriji, a i popularna je sirovina za biodizel.

SAD, Brazil, Argentina, Kina i Indija su najveći proizvođači soje u svijetu. Potrebno je napomenuti da na tržištu postoji i genetički modfikovana soja. Najveći proizvođač genetički modifikovane soje (GMO) je međunarodna korporacija Monsanto sa sjedištem u SAD-u.

Soja - Detaljne nutritivne vrijednosti

Uticaj na zdravlje

U soji se nalaze fiziološki aktivna jedinjenja kao što su izoflavoni, fitosteroli, saponini i fitinska kiselina. Sva ova jedinjenja imaju povoljan uticaj na zdravlje ljudi. Posebno se ističu izoflavoni koji snižavaju nivo holesterola i triglicerida u krvi, čime se umanjuje i rizik od srčanih bolesti. Najpoznatiji oblici izoflavona su genistein i diadzein i oni se nalaze iskljuvčivo u sojinim proizvodima. Ova dva izoflavona takođe bitno utiču na smanjenje rizika od tumora, pogotovo pomažu ženama oboljelih od raka dojke. Soja u sebi ima biljne estrogene koji se u tijelu ponašaju kao hormoni, pa se dosta preporuča ženama u menopauzi. Mnoga istraživanja su dokazala da konzumacija soje utiče na smanjenje valunga (napada vrućina, znojenje, crvenilo) koje se dešava u najvišem procentu ženama u menopauzi.

Kupovanje i čuvanje

U supermarketima soja je dostupna konzervirana ili u obliku klica. Sojini proizvodi kao što su tofu, sojin umak, sojino mlijeko i mnogi drugi proizvodi od soje su takođe, dostupni većinom u supermarketima bogatijeg asortimana. Čuvanje u određenim uslovima i na određenim temperaturama svakog sojinog proizvoda je naglašeno na njihovim etiketama, kao i rok upotrebe.