Naslovna
Vitamin B5 – Pantotenska kiselina

Vitamin B5 – Pantotenska kiselina

12. oktobar 2023. | Vitamini | |

Vitamin B5, poznat i kao pantotenska kiselina, igra ključnu ulogu u našem zdravlju, iako možda ne uživa toliko pažnje kao drugi B-vitamini. Ovaj vitamin je esencijalan za naše tijelo.

Ime ovog vitamina dolazi od grčkog „pantos“ što znači „od svugdje„, jer manje količine ovog vitamina se nalaze u gotovo svakoj hrani. Zbog toga je nedostatak pantotenske kiseline jako rijetka pojava.

Esencijalnu prirodu pantotenske kiseline je otkrio Roger J. Williams 1933. godine kad je pokazao da je potrebna za rast gljivica kvasca. Williams je ovom vitaminu odredio hemijsku strukturu 1940. godine.

Funkcija vitamina B5 u našem tijelu

Vitamin B5 ili pantotenska kiselina pripada grupi kompleksa B vitamina poznatoj po svom značajnom uticaju na metabolizam energije i cjelokupno zdravlje. Vitamin B je topiv u vodi, kao i svi ostali B vitamini.

Njegova glavna uloga odigrava se u produkciji energije, konverzijiom hrane koju unosimo, u energiju.

Vitamin B5 pomaže je u sintezi koenzima A (CoA), koji je esencijalan za sintezu i degradaciju masnih kiselina i mnoštvo drugih anaboličkih i kataboličkih procesa u ljudskom tijelu.

Vitamin B5 je ključan i za sintezu proteina i ugljenih hidrata, te služi kao kofaktor u mnogim procesima koji zahtijevaju enzime.

Vitamin B5 je izuzetno bitan za zdravlje kože jer pomaže u stvaranju esencijalnih masnih kiselina, ključnih za održavanje vlažnosti kože, te štiti od isušivanja i iritacije kože.

Njegova funkcija odigarava se i u formaciji crvenih krvnih zrnaca, tako što utiče na sintezu hemoglobina, proteina odgovornog za transport kiseonika kroz tijelo.

Vitamin B5 utiče i na produkciju neurotransmitera, koji su ključni da pravilno funkcionisanje mozga i promjene raspoloženja.

Koliko je potrebno unijeti dnevno vitamina B5?

Preporučene dnevne doze variraju od pola i uzrasta i starosti. Prosječno, odrasle osobe bi trebale da unesu oko 5 mg vitamina B5 ili pantotenske kiseline dnevno. Trudnice i dojilje imaju malo veće potrebe za ovim nutrijentom, a njegove potrebe je vrlo lagano zadovoljiti kroz ishranu.

Dakle ovo je popis preporučenog dnevnog unosa vitamina B5 za sve uzraste:

  • Bebe, 0 – 6 mjeseci: 1,7 mg;
  • Dojenčadi, 7 – 12 mjeseci: 1,8 mg;
  • Djeca, 1 – 3 godine: 2 mg;
  • Djeca, 4 – 8 godina, 3 mg;
  • Djeca, 9 – 13 godina: 4 mg;
  • Tinejdžeri, 14 – 18 godina: 5 mg;
  • Odrasli 19+ godina: 5 mg;
  • Trudnice: 6 mg ;
  • Dojilje: 7 mg.

Najbolji način da osigurate dovoljne dnevne unose vitamina B5 je zaista raznovrsna i zdrava ishrana.

Hrana bogata vitaminom B5

Vitamin B5 je rasporastranjen u prirodi, pa tako i hrani. Nalazi se u većini namirnica, u gotovo svakoj hrani barem u tragovima.

Meso govedine, piletine i ćuretine je odličan izvor vitamina B5. Riba vas može, takođe, osigurati dovoljnim količinama ovog nutrijenata. Mliječni proizvodi, kao što su mlijeko, jogurt i sir pružaju umjerene izvore.

Glijve, posebno, šitake ili pečurke su vrlo dobri biljni izvori vitamina B5. Mahunarke, žitarice i sjemenke, kao što su suncokretove sjemenke imaju male do umjerene količine vitamina B5.  

Predstavljamo vam popis izvora ovog dragocjenog nutrijenta, prikazan u količini od 100 grama svake namirnice:

Nedostatak vitamina B5

S obzirom da je vitamin B5 prisutan, gotovo, u svakoj hrani, nedostatak ovog nutrijenta je jako rijetka pojava.

Zabilježeni slučajevi nedostatka su se desili uslijed teške pothranjenosti. Kada osoba ima nedostatak vitamina B5, to je najčešće popraćeno i nedostacima mnogih drugih nutrijenata, pa je teško identifikovati efekte koji su specifični za vitamin B5.

Ipak, ključno je razumjeti i prepoznati simptome ukoliko osoba ne unosi dovoljno vitamina B5, kako bi se ustanovila dijagnoza i tretirao nedostatak:

  1. Umor – je jedan od ranih simptoma nedostatka vitamina B5. Konstantan umor i nedostatak energije. Glavni razlog je njegova ključna uloga za produkciju energije koju metabolizam proizvodi.
  2. Iritacija kože – nedostak vitamina B5 može dovesti i do suve i iritantne kože, što je još jedan od simptoma koji mogu ukazati na nedostatak.
  3. Gastrointestinalni problemi: određene osobe, zbog nedostatka vitamina B5 mogu iskusiti probleme u varenju, te simptome bola u stomaku, dijareju ili čak i povraćanje.
  4. Probli nervnog sistema i mišića – vitamin B5 ili pantotenska kiselina je uključena u proizvodnju neurotransmitera, a nedostatak bi mogao dovesti do neuroloških simptoma, kao što su utrnulost, grčevi mišića ili peckanje.
  5. Povećana osjetljivost na stres – nedostatak vitamina B5 može uticati na promjene raspoloženja, te učiniti vas više podložnima ili osjetljivim na stres.

Grupe ljudi pa povećanim rizikom od nedostatka vitamina B5

Iako je rijedak nedostaka vitamina B5, postoje osobe koje zbog svog stlila života ili genetskog stanja imaju veće rizike od ostalih. U tu grupu ubrajamo:

  • Pothranjene osobe – koje pate od teške pothranjenosti sa ograničenim pristupom raznovrsnoj ishrani su u najvećem riziku od nedostatka vitamina B5.
  • Alkoholičari – hronično uzimanje alkohola može da ometa absorpciju nutrijenata pa tako i vitamina B5.
  • Gastrointestinalni poremećaji – stanja koja utiču na sistem varenja, kao što su zapaljenje crijeva, celijakija, Kronova bolest mogu smanjiti apsorpciju nutrijenata, pa tako i vitamina B5.
  • Vegetarijanci i vegani – iako je vitamin B5 prisutan u namirnicama životinjskog i biljnog porijekla, osobe sa veoma striktnim režimom ishrane moraju više da vode računa o svim mirkonutrijentima uključujući i potrebe vitamina B5.
  • Trudnice i dojilje – potrebe unosa vitamina B5 rastu tokom trudnoće i laktacije, zbog čega postoje veći rizici od nedostatka.
  • Genetski poremećaj – osobe koje su pod rizikom od nedostatka ovog vitamina imaju neurodegenerativne mutacije povezane sa pantotenat kinazom. Ovo je enzim koji je esencijalan za produkciju CoA i fosfopanteteina. Radi se o rijetkom i nasljednom poremećaju.

Kako tretirati nedostatak vitamina B5?

Nedostatak se, tipično, lagano isprvlja kroz ishranu. Potrebno je prilagoditi se novom načinu ishrane, tako što ćete unositi više namirnica koje su bogate vitaminom B5.

U teškim slučajevima, od stručnog lica mogu biti preporučeni suplementi vitamina B5.

Svakako konsultujte stručno lice, ako sumnjate na nedostatak vitamina B5 i ako ste iskusili neke od navedenih simpotoma koji su trajni kako bi se mogli uraditi potrebna testiranja i prava dijagnoza.

Kao što smo spomenuli nedostatak je rijetkost, ali ne treba podcjenjivati njegove potencijalne efekte na vaše zdravlje.

Kako još vitamin B5 može uticati na naše zdravlje?

S obzirom da je pantotenska kiselina uključena u sintezu triglicerida i metablizam lipoproteina, naučnici su istraživali sposobnost ovog vitamina da smanji razine masnoća u krvi kod pacijenata sa hiperlipidemijom.

Nekoliko kliničkih studija je pokazalo da pantotenska kiselina, kada se uzima u formi poznatoj kao pantetin, smanjuje razine lipida u krvi ako se uzima u velikim dozama.

Dokazano je da može smanjiti kolesterol za 8,7% do 15,1%.

Pantotenska kiselina se često dodaje proizvodima za kosu i kožu, kao i šminki. Dekspantenol, supstanca napravljena od pantotenske kiseline, koristi se u kremama i losionima dizajniranim da hidratiziraju kožu.

U proizvodima za kosu, vitamin B5 može pomoći da doda volumen i sjaj i poboljša teksturu kose oštećene upotrebom kemikalija.

Jedna studija je pokazala da proizvod koji sadrži pantenol, formu vitamina B5, može da zaustavi istanjivanje kose.

Dekspantenol se također može nanositi na kožu da se zaustave reakcije na ujede insekata ili dodir sa otrovnim biljkama, kao i reakcije na radijacijsku terapiju.

Suplementacija pantotenskom kiselinom i rizici

Ovaj vitamin se nalazi u gotovo svim namirnicama koje jedemo, pa je nedostak rijetkost, a posljedično je i suplementacija kod zdravih ljudi nepotrebna.

Pantotenska kiselina se najčešće koristi kao suplement u slučajevima kada želimo smanjiti razine masnoća u krvi.

Nisu utvrđene gornje granice toksičnosti ovog vitamina i čini se da je siguran unos visokih doza. Do sada nije bilo zabilježenih slučajeva predoziranja kod ljudi.

Pojedinci su uzimali i do 10 grama ovog vitamina dnevno bez fatalnih posljedica i jedine nuspojave koje su imali su bile dijareja i probavne smetnje, ali mehanizam iza ovoga je još uvijek nepoznat.

Reference:

Povezani članci