Avokado

Ostali nazivi: aligatorska kruška; engleski naziv: avocado, alligator pear; njemački naziv: avocado; latinski naziv: perseae americana, perseae gratissima.

Za tropsko voće avokado je vrlo specifična namirnica, kako po okusu, tako i po izgledu. Nutritivno, avokado ima posebne karakteristike, što ga čini dosta drugačijim od ostalih tropskih voćki, bar onih, koje se mogu naći u ponudi kod nas. Najviše se gaji na područjima Meksika i Kalifornije. Kod nas je zbog mediteranske klime, moguć uzgoj u primorskim krajevima. Na našim prostorima konzumacija avokada nije naročito velika, kao što je to slučaj u Americi, bilo da je razlog čisto drugačija navika prehrane ili njegova cijena. Ipak, ovu namirnicu treba svakako uzeti u obzir i ubaciti u ishranu, avokado ima izuzetan nutritivni profil.

Plod avokada se ubire sa istoimene višegodišnje, drvenaste, zimzelene biljke. Kao što smo rekli, to je tropsko voće i uspijeva pod uslovima tropske klime. Dakle, raste na područjima bez mraza sa srednjim do visokim temperaturama, blagim ali ne pretjeranim vjetrovima i sa pojavom obilnih padavina. Spada u bobičasto voće ali ga mnogi svrstavaju u povrće zbog visokog sadržaja masti i njegovog neutralnog ukusa. U ishrani se najčešće koristi za salate, supe, namaze i predjela. Po obliku, avokado sorte „hass“, najprodavaniji kod nas, podsjeća na krušku sa kvrgavom ili grubom zelenom korom, pa ne iznenađuje i drugi naziv za avokado, aligatorska kruška. U sredini ploda nalazi se sjemenka promjera oko 5 cm. Jedan plod može da teži od 100 grama, pa čak do 1 kg, a najčešći su težine oko 200-300 grama. Za recimo, jutarnji obrok sa jajima ili kao prilog nekakvom namazu, kako je običaj koristiti avokado, sasvim je dovoljna jedna voćka.

Smatra se da avokado potiče iz prašuma Srednje i Južne Amerike. Na tim područjima se avokado konzumirao još prije 10.000 godina.

U 19. vijeku avokado se počeo koristiti u Kaliforniji gde mu je tržište za kratko vrijeme naraslo, pa je postao jedna od najprodavanijih poljoprivrednih kultura. U Evropu je došao prije 500 godina. Najveći proizvođač je Meksiko i na njegovim prostorima se komercijalno uzgaja stotinama godina. Za Meksiko je avokado postala glavna izvozna kultura i zadovoljava čak 85 odsto svjetskih potreba. Postoji više od 80 kultivirajućih sorti avokada, a sve se svrstavaju u tri kategorije: meksička, gvatemalska i zapadno-indijska. Najpoznatije sorte su: bacon, fuerte, gwen, hass, pinkerton, reed, zutano.

Nutritivna vrijednost

Kalorijska vrednost avokada na 100 grama iznosi 160 kalorija od čega ugljenih hidrata ima 8,53 grama, masnoća 14,66 grama, bjelančevina 2 grama i vode 73,23 grama. Količina proteina u avokadu je mala, ali ono što je pozitivno za proteine iz avokada jeste da sadrže 18 aminokiselina, esencijalnih i neesencijalnih, što je vrlo dobar rezultat za jednu biljnu namirnicu. Malen je broj namirnica sa tako kompletnim proteinskim profilom. Često se kao razlog tome i preporučuje raznovrsna ishrana da bi tijelo dobilo sve potrebne nutrijente.

Mnoge plaši to što više od 80% kalorija iz avokada dolazi iz masti. To su mononezasićene ili zdrave masti, kao u maslinovom ulju, koje redovnim konzumiranjem mogu da utiču na povećanu prizvodnju testosterona i hormona rasta. Masti iz avokada podižu nivo HDL holesterola (dobrog holesterola). HDL holesterol štiti organizam od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Takođe pomažu kontroli nivoa triglicerida u krvi, snižavaju loši holesterol i pomažu kontroli šećera pa na taj način stvaraju osjećaj sitosti.

Izvori karotenoida se najčešće povezuju sa voćem crvene, narandžaste ili njima sličnim bojama voća, međutim avokado blago zelenkaste boje ima veoma dobre izvore fitonutrijenata. Od svih fitonutrijenata koje avokado posjeduje, među najpoznatijim nudi širok spektar kartenoida i to ne samo onih najpoznatijih i najblagotvornijih organizmu, kao što su beta-karoten, alpha-karoten i lutein, nego su prisutni i beta-sitosterol, neoksantin, zeaksantin, beta-kriptoksantin i violaksantin. L-karnitinom i vlaknima, koje posjeduje, dodatno doprinosi regulaciji tjelesne težine. Unos kartenoida je vrlo bitan za naše tijelo jer unosom istoga osposobljavamo organizam vitaminom A, što najviše ima značaja za zdravlje očiju. Karotenoidi poboljšavaju funkcije imunog sistema, a i značajno doprinose funkcijama reproduktivnog sistema. Pored svega toga, spada u prilično kalorično voće pa se ne smije pretjerivati sa njegovim unosom.
Avokado sadrži veliku količinu biljnih vlakana. Od minerala može se reći da je dobar izvor bakra, fosfora, kalijuma, magnezijuma i gvožđa. Od vitamina su prisutni vitamin A, kompleks vitamina B (najviše riboflavina, niacina i folne kiseline), te vitamina C, K i E.

Avokado - Detaljne nutritivne vrijednosti

Kupovina i čuvanje

Na našim prostorima se najčešće može kupiti avokado kruškolikog oblika sa zelenom korom i kremastim blijedo-zelenim plodom. Zrelost avokada se može utvrditi stiskom ruke. Nezreli avokado je tvrd, zreli je blago mekan, a prezreli nakon pritiska ostavlja udubljenja. Nezreli avokado može da dozri na sobnoj temperaturi u roku od 3–5 dana. Zreli avokado se može čuvati u frižideru do sedam dana.

Pošto je navika konzumacije avokada na našim prostorima mala, mnogi ga smatraju neobičnim voćem, te se pitaju kako se konzumira. Njegova gruba, na izgled zelena kora, je nejestiva, kao i sjemenka u sredini voćke. Ono što je jestivo je mesnati dio voćke, blago zelenkaste boje. Jestivi dio avokada je nalik na teksturu unutrašnjosti bundeve, vrlo mekan i osjetljiv, podložan gnjecavosti. Prilikom guljenja kore avokada nožem ili guljačem (što nikako ne trebate raditi, kada je u pitanju avokado) možete lako uništiti ili izgnječiti voćku. Najlakše bi bilo presjeći avokado na pola i izvaditi sjemenku, a potom svaku polovicu isjeći na manje dijelove i pomoću dva prsta zahvatiti koru na ivici, te lagano oguliti. Kora je u ovom slučaju vrlo podložna ovakom načinu odvajanja od mesnatog dijela, osim u slučaju, ako avokado nije dozreo.

Avokado se može pripremiti na mnogo različitih načina i može da bude sastojak mnogo različitih jela. Sirov se može poslužiti zajedno sa raznim namazima, može biti sastojak mnogim salatama, možete ga nadjevati. Avokado je odličan prilog širokom spektru voća i povrća, mesa i ribe. Može biti zaslužan i za brojne ukusne deserte, tipa voćnih salata, sladoleda, smoothija i drugih.

Uticaj na zdravlje

Avokado blagotvorno utiče na čitav organizam, a posebno na sledeće tegobe (naravno nije lijek i ne treba ga takvim smatrati): alergije, anemija, anksioznost, astma, bolesti srca, bronhitis, prehlade i grip, visok krvni pritisak, gojaznost, gubitak koncentracije, depresija, dijabetes, impotencija, infarkt, kašalj, kamen u bubregu, makularna degeneracija, migrena, neplodnost, nesanica, nervoza, osteoporoza, osteoartritis, razdražljivost, povišen nivo holesterola u krvi, reumatoidni artritis, očne bolesti, sinusitis, povoljno utiče na metaboizam, ravnotežu elektrolita, povoljno deluje u trudnoći, PMS-u, problemima sa prostatom, mišićima, krvnim sudovima, cirkulacijom, smanjuje umor, stres, usporava procese starenja, štiti od UV zračenja. Koristan je u jačanju imunološkog sistema, u borbi protiv lošeg zadaha, potpora je mišićnoj aktivnosti, koristan je u liječenju psorijaze, ublažava pojavu jutarnjih mučnina. Antioksidanti iz avokada pomažu neutralizaciji slobodnih radikala koji su važni za poboljšanje vida i sprječavanje očnih problema kao što su astigmatizam, mrene i glaukom. Folna kiselina u avokadu će pomoći kod razvijanja ćelija i tkiva fetusa. Avokado se dosadašnjim istraživanjima pokazao veoma blagotvornim, zahvaljujući zdravim mastima, za srce i sve kardiovaskularne bolesti.

Neke osobe imaju alergijske reakcije na avokado, koje se mogu ispoljiti na dva načina. Prvi je konzumiranjem ploda i ispoljava se uticajem na usta i grlo. Drugi je alergija na lateks pri kojoj se javlja koprivnjača, bol u stomaku i povraćanje. Kućni ljubimce mačke i psi ga ne smeju konzumirati. Kora i koštica avokada može biti toksična za konje, zečeve, goveda, koze, ptice i ribe.

Vrlo vrijedan proizvod koji se dobija iz avokada je ulje. Osim što je ukusno ono je i zdravo, te ga mnogi kuvari koriste umjesto maslinovog. U kulinarstvu su prednosti ulja avokada u odnosu na maslinovo njegova visoka tačka dimljenja (255°C, a za maslinovo ulje 208°C) i gusta konzistencija što znači da je potrebna manja količina u odnosu na druga ulja. Njegova antibakterijska i zacjeljujuća svojstva čine ga idealnom bazom za kozmetičke tretmane rana, akni, dermatitisa i sl. Ublažava svrab koji se pojavljuje kod ekcema i psorijaze. Ulje avokada usporava pojavu znakova starenja jer podstiče metabolizam kolagena, a njegov visoki sadržaj vitamina E pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala. Ima svojstva apsorpcije UV-zraka i idealan je dodatak za pojačavanje aktivnosti UV-A i UV-B apsorbera. Od svih biljnih ulja (bademovo, sezamovo, suncokretovo, kokosovo, maslinovo, ulje jojobe i dr.) pokazao se kao najdjelotvornije sredstvo za zaštitu od sunca, štiti od pojavljivanja pjega nastalih od sunca i opekotina. Visoki udeo lecitina i fitosterola utiče na laku razmazivost. Evropski mornari su koristili avokado kao maslac, a u nekim dijelovima Meksika konzumiraju se i listovi.

Pasirano meso avokada je odlična maska za lice. Visok sadržaj masnoće i vitamini obezbjeđuju glatku i čistu kožu. Uz dodatak maslinovog ulja, dobija se kvalitetno pakovanje za oštećenu kosu. Ulje avokada se koristi u brojnim kozmetičkim proizvodima, naročito kremama, losionima i maskama za lice. Avokado hidrira kožu i sprječava prijevremeni nastanak znakova starenja.

Reference:

• Avokado Wikipedia the free encyclopedia
• Avocados – The World’s Healthiest Foods
• USDA – United States Department of Agriculture Agricultural Research Service
• 12 Proven Benefits of Avocado – Authority Nutrition