Jagode – kalorije i nutritivna vrijednost

Ostali nazivi: -; latinski naziv: fragaria; engleski naziv: strawberry; njemački naziv: erdbeeren.

Jagode, sa svojom živopisnom bojom, slatkim i sočnim ukusom, svakako su obožavane među ostalim voćem. Ne samo da su ukusne, nego, nude širok spektar zdravstvenih koristi.

U članku ćemo obraditi njihov cjelokupni nutritivni sastav, kako biste mogli uživati u jagodama sa boljim razumijevanjem o njihovom uticaju na vašu ishranu.

Jagode su plodovi niske grmovite biljke koja raste kao divlja biljka ali se i sistemski i ciljano uzgaja. Jagode pripadaju porodici ruža (Rosaceae). Cvijet jagoda jeje bijele boje, a zreo plod je crvene boje.

Koliko kalorija imaju jagode?

Jedna od najprivlačnijih karakteristika jagoda je njihova izuzetno niska energetska vrijednost. Porcija od 100 grama svježih jagoda ima samo 32 kalorija.

Jagode su odličan izbor za osobe koje paze na unos kalorija. Bilo da ih uživate jesti same kao užinu ili kao prilog uz palačinke, ovsene kaše, voćne salate, smutije ili bilo koja druga jela, dodaju značajno na volumenu obroka, a pri tome štede kalorije.

Kao što možda znate, održavanje niskog unosa kalorija ili postizanje kalorijskog deficita postaje mnogo jednostavnije kada obogatite svoju ishranu nutritivno bogatim namirnicama, kao što su jagode, koje su niskokalorične, jer doprinose volumenu obroka i pružaju osjećaj sitosti.

Jagode su pune vodom koja čini 91% od njihovog ukupnog sastava. Voda, ne samo da doprinosi njihovom sočnom i osvježavajućem ukusu, nego dodaje njihovoj težini i hidratizuje organizam posebno za vrijeme vrućih dana.

Koliko proteina imaju jagode?

Kao i većina voća i povrća, jagode su siromašne proteinima. Na količinu od 100 grama svježih jagoda prosječno unosite 0,7 grama proteina.

Koliko masti imaju jagode?

Masti u jagodama se nalaze u vrlo malim tragovima. Radi se o praktično zanemarivim količinama. Kroz 100 grama svježih jagoda prosječno unosite manje 0,3 grama masti.

Ako ste zabrinuti oko svog unosa masti i želite da smanjite količine unosa, budite sigurni da su jagode savršene dodatak vašoj ishrani.

Svakako, budite svjesni da su masti esencijalne i da su određene minimalne količine potrebne kako bi organizam pravilno funkcionisao.

Koliko ugljenih hidrata imaju jagode?

Većina kalorija u jagodama, primarno, dolazi iz ugljenih hidrata. Na 100 grama svježih jagoda unosite oko 7,7 grama ugljenih hidrata.

Dio ugljenih hidrata u svježim jagodama dolazi iz prirodnih šećera, koje čine mješavinu glukoze, fruktoze i sukroze. Na 100 grama jagoda unosite ukupno 4,9 grama šećera.

Od sva tri prirodna šećera najviše je zastupljena fruktoza. Fruktoza se nalazi u većini voća u malim ili umjerenim količinama. To je jednostavan ili prost šećer koji je zaslužan za slatkoću voća.

Glukoza je koncentrisana u manjim tragovima, ali je takođe najprostiji oblik šećera koji cirkuliše kroz naš organizam.

Sukroza je disaharid, što znači da je sastavljena od dva prosta šećera, glukoze i fruktoze, a u jagodama je prisutna u malim tragovima.

Generalno, jagode poredeći sa drugim voćem se smatraju voćem sa niskim sadržajem šećera. Po pitanju šećera smatraju se jako zdravim izborom, jer ukupan šećer dolazi u paketu sa vlaknima, vodom i ostalim korisnim mikronutrijentima.

Količine šećera u jagodama mogu da variraju u odnosu na sortu i zrelost, ali navedene procjene se smatraju generalno dobrom procjenom.

Koliko vlakana imaju jagode?

Dio ugljenih hidrata u jagodama pripada i dijetalnim vlaknima. Porcija od 100 grama jagoda doprinosi sa 2 grama vlakana što je izuzetno dobro, jer sa većom količinom porcije i njenom niskom energetskom vrijednošću možete lagano da se opskrbite i većom količinom vlakana.

Većina vlakana je nerastvorljiva, čime jagode dodaju volumenu stolice i sprječavaju konstipaciju. Ova vlakna dodatno poboljšavaju varenje i pomažu zdravom i optimalnom funkcionisanju digestivnog trakta.

Vlakna u sastavu sa vodom u jagodama značajno doprinose sitosti i zbog toga su vrlo korisne pri kontroli težine. Vlakna usporavaju varenje i apsorpciju šećera, te stabilizuju nivoe krvnog šećera.

Iako, se jagode ne smatraju bogatim izvorom vlakana u poređenju sa drugim voćem i povrćem, mogu poprilično doprinijeti njihovom ukupnom unosu. Po pitanju unosa vlakana idealno ih je unositi u kombinaciji sa što više raznovrsnog voća i povrća.

Plod je dio koji se konzumira zreo i posebno je ukusan. Sve vrste krupnih jagoda danas koje kupujemo u trgovinama su nastale kultivacijom divljih šumskih jagoda.

Jagode - Detaljne nutritivne vrijednosti

Nutrijent	Mjerna jedinica	Količina
Energetska vrijednost	kcal	32
Ukupno proteina	g	0,67
Ukupno ugljenih hidrata	g	7,68
Ukupno masti	g	0,30
– od toga: zasićene masne kiseline	g	0,02
Dijetalna vlakna	g	2,00
Holesterol	mg	0,00
Voda	g	90,95
Aminokiselina triptofan	g	0,01
Aminokiselina treonin	g	0,02
Aminokiselina izoleucin	g	0,02
Aminokiselina leucin	g	0,03
Aminokiselina lizin	g	0,03
Aminokiselina metionin	g	0,00
Aminokiselina cistin	g	0,01
Aminokiselina fenilalanin	g	0,02
Aminokiselina tirozin	g	0,02
Aminokiselina valin	g	0,02
Aminokiselina arginin	g	0,03
Aminokiselina histidin	g	0,01
Monosaharidi	g	4,55
Disaharidi	g	0,12
Polisaharidi	g	0,04
Mononezasićene masne kiseline	g	0,04
Polinezasićene masne kiseline	g	0,16
Vitamin A	IU	12,00
Tiamin	mg	0,02
Riboflavin	mg	0,02
Niacin	mg	0,39
Vitamin B6	mg	0,05
Vitamin B12	mcg	0,00
Folati	mcg	24,00
Pantotenska kiselina	mg	0,13
Vitamin C	mg	58,80
Vitamin D	IU	0,00
Vitamin E	IU	0,29
Vitamin K	mcg	2,20
Kalcij (Ca)	mg	16,00
Bakar (Cu)	mg	0,05
Željezo (Fe)	mg	0,42
Magnezij (Mg)	mg	13,00
Fosfor (P)	mg	24,00
Kalij (K)	mg	153,00
Natrijum (Na)	g	0,001
Cink (Zn)	mg	0,14
Mangan (Mn)	mg	0,39
Selen (Se)	mcg	0,40

Kupovina i čuvanje

Jagode obično kupujemo svježe ili zamrznute. Svježe jagode su najbolje za jelo jer zamrzavanjem gube određena svojstva i ukus. Zamrznute jagode su dobre za pripremu jela i deserta.

Svježe zrele jagode trebaju biti jarko crvene bez zelenih ili bijelih dijelova. Pojedini ljudi pak više vole zelenije jagode koje su kiselije te sa ciljem traže nedovoljno zrele jagode. Jagode brzo propadaju. Treba ih čuvati neočišćene u frižideru – tada mogu izdržati 2-3 dana. Očišćene jagode možemo zamrznuti i tada ih možemo čuvati do 6 mjeseci.

Jagode se često upotrebljavaju u džemovima i sokovima, međutim treba znati da se za proizvodnju istih upotrebljava ogromna količina šećera.

Uticaj na zdravlje

Jagode su bogate vitaminom C i vitaminom B9 (folnom kiselinom). Jagode su dobar izvor Kalijuma i Mangana.
Vitamin C je izuzetno dobar za jačanje imunosnog sistema i snažan je antioksidans. Samo 8 jagoda sadrži više vitamina C nego narandža. Vitamin B9 je važan u stvaranju krvi i učestvuje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak vitamin B9 izaziva malaksalost te anemiju.

Koje vitamine unosimo kroz jagode i koliko?

Jagode vam omogućavaju da unesete nekoliko vitamina, a kao i uvijek, obezbedićemo vam popis ovih vitamina i količine koje se nalaze u 100 grama jagoda, kao i preporučene dnevne količine koje zadovoljavaju:

Vitamin C (askorbinska kiselina): jagode su izuzetno bogate vitaminom C. Kroz 100 grama svježih jagoda unosimo oko 59 miligrama, čime zadovoljavaju oko 98% potreba dnevnog unosa.
Vitamin B9 (folati): jagode su umjereno bogate folatima, te prosječno sadrže oko 24 mcg ovog nutrijenta. Sa ovom količinom zadovoljavamo 6% potreba dnevnog unosa.
Vitamin B6 (piridoksin): jagode takođe sadrže i manje količine vitamina B6, sa oko 0,05 mg na 100 grama. Ova količina zadovoljava oko 4% potreba dnevnog unosa.
Vitamin B5 (pantotenska kiselina): jagode sadrže male količine vitamina B5, oko 0,125 mg unosite na 100 grama svježih jagoda, čime zadovoljavate 3% potreba dnevnog unosa
Vitamin K: jagode sadrže i male količine vitamina K, prosječno unosite oko 2,2 mcg na 100 grama svježeg voća, što zadovoljava 2% njegovih potreba dnevnog unosa.
Vitamin E: i ovaj nutrijent koncentrisan je u malim količinama, oko 0,29 mg, čime možete da zadovoljite 2% potreba dnevnog unosa.

U manjim tragovima jagode sadrže i vitamin B1 (tiamin), vitamin B2 (riboflavin), vitamin B3 (niacin). Svi navedeni vitamini sa porcijom od 100 grama jagoda zadovoljavaju od 2 -3% potreba dnevnog unosa.

Kao što vidite jagode u poređenju sa ostalim voćem i povrćem nisu naročito bogate vitaminima, osim vitaminom C. Sa malom užinom jagoda dnevno možete osigurati potrebne količine vitamina C.

Osam cijelih jagoda ima više vitamina C od jedne narandže.

Ipak, jagode sa svojim vitaminskim statusom doprinose potrebama cjelokupnog dnevnog unosa.

Da li su jagode bogate mineralima?

Jagode sadrže minerale, a evo i popisa njihovih količina i potreba koje zadovoljavaju kroz 100 grama:

Kalijum: jagode čine dobar izvor kalijuma. Kroz 100 grama unosimo oko 153 mg, što zadovoljava oko 3,3% potreba dnevnog unosa.
Mangan: ovaj nutrijent se nalazi u umjerenim koncentracijama, sa prosječnom količinom od 0,4 mg na 100 grama, čime zadovoljavamo oko 19% potreba dnevnog unosa.
Magnezijum: jagode pružaju i male količine magnezijuma, prosječno 13 mg na 100 grama voća. Sa ovom količinom zadovoljavamo oko 3% potreba dnevnog unosa.
Kalcijum: jagode sadrže male količine kalcijuma, tipično oko 16 mg na porciju od 100 grama voća, čime zadovoljavamo oko 1,6% potreba dnevnog unosa.
Fosfor: u jagodama se nalazi u tragovima, prosječno, 11 mg na 100 grama voća. Sa ovom količinom zadovoljavamo oko 1,6% potreba dnevnog unosa.
Željezo: se nalazi u tragovima, prosječno oko 0,41 mg na 100 grama, čime zadovoljavamo oko 2,3% potreba dnevnog unosa. Radi se o nehemskoj formi željeza.
Bakar: 100 grama jagoda pruža oko 0,047 mg ovog nutrijenta, što zadovoljava oko 2,6% dnevnog unosa.
Selenijum: se nalazi u tragovima, te kroz 100 grama unosimo oko 0,4 mcg, što je za ukupan unos ovog nutrijenta zanemariva količina.

Mineralni sastav jagoda doprinosi ispunjenju dnevnih potreba za ovim ključnim nutrijentima.

Međutim, najbolji način da osigurate dovoljan dnevni unos minerala je da praktikujete raznovrsnu ishranu, u kojoj jagode mogu da zaokruže značajan dio vašeg potrebnog dnevnog mineralnog unosa.

Da li su jagode bogate antioksidansima?

Jagode se smatraju voćem izuzetno bogato antioksidansima, organskim jedinjenjima koja štite naše ćelije od raznih oštećenja uzrokovana oksidativnim stresom. Dugoročno antioksidansi smanjuju rizik od hroničnih oboljenja i štite naše ćelije tokom starenja.

Navodimo, koje sve antioksidanse unosite kroz količinu od 100 grama svježih jagoda:

Vitamin C: je jedan od najmoćnijih antioksidansa koje možemo priuštiti našem organizmu, a jagode, kao što smo već naveli su bogate vitaminom C.
Antocijani: su prirodni pigmenti odgovorni za crvene, plave i ljubičaste nijanse u mnogo voća uključujući i jagode. Antocijani imaju jaka antioksidativna svojstva smatraju se jako korisnima za naše zdravlje.
Kvercetin: je vrsta flavonoidnog jedinjenja sa antioksidativnim i protivupalnim svojstvima.
Elaginska kiselina: polifenolni antioksidant sa svojstvima za koji se smatra da pomaže i štite od raznih oboljenja tumora. Njegove količine u jagodama variraju u odnosu na zrelost i sorte.
Katehini: čine prirodna jedinjenja fenola i antioksidansa pronađenih u jagodama, a povezani su sa mnogobrojnim zdravstvenim koristima. Istraživanja su pokazala da imaju značajan uticaj na kardiovaskularno zdravlje.
Kempferol: još jedan od flavonoida u jagodama sa antioksidativnim svojstvima koji doprinosi našem zdravlju ćelija.

Kako jagode utiču na tjelesnu težinu?

Već smo pomenuli da jagode imaju izuzetno pozitivan efekat na kontrolisanje težine. Jagode, ne samo da su nisko-kalorijske vrijednosti, nego su bogate vlaknima koja nas čine sitim i punim.

Dodavanje jagoda u ishranu može drastično smanjiti osjećaj gladi i spriječiti mogućnost prejedanja.

Prirodni šećeri mogu da vam pruže osjećaj slatkoće ili deserta bez naglog dizanja krvnog šećera, kao što je to slučaj sa slatkišima.

Prilikom kontrolisanja težine ili kalorijskog deficita, cilj je organizovati svoju ishranu i izabrati namirnice koje su bogate hranljivim nutrijentima, a siromašne kalorijama, kako bi mogli održati kalorijski deficit i minimizovati osjećaj gladi.

Ovakav deficit je duže održiv, te će i gubitak kilaže imati zagarantovan dugoročan uspjeh. Zbog toga, se jagode sa svojim prirodnim karakteristikama savršeno uklapaju u ishrane sa ciljom gubitka težine.

Kako jagode još mogu uticati na naše zdravlje?

Jagode kao i ostale bobice (borovnice, kupine, maline…) su se pokazala najzdravijim voćem za naš organizam zbog svojih karakterističnih bioaktivnih jedinjenja i kvalitetnog nutritivnog profila.

Konstantne rastuće studije ukazuju na pozitivnu povezanost sa raznim oboljenjima kao što su kardiovaskularna oboljenja, kognitivne funkcije i mentalno zdravlje.

Kardiovaskularno zdravlje

Jagode su bogate raznim organskim jedinjenjima uključujući i antioksidanse koji dokazano smanjuju rizike od srčanih oboljenja i raznih drugih kardiovaskularnih bolesti. Dokazano utiču pozitivno na regulisanje krvnog pritiska, smanjuju inflamaciju i poboljšavaju profil holesterola.

Dodatno, nutritivne koristi jagoda koje smo naveli značajno doprinose cjelokupnom zdravlju i čine vašu ishranu zdravijom i kvalitetnom.

Kognitivno zdravlje

Do sada je provedeno dosta istraživanja koja su ukazala da jagode u ishrani potencijalno mogu da imaju pozitivan efekat na naše kognitivne funkcije i cjelokupno mentalno zdravlje.

Bioaktivna jedinjenja jagoda su se pokazala korisnim u smanjenju oksidativnog stresa i inflamacije u mozgu. Studije su ukazale da regularna konzumacija jagoda u sklopu sa balansiranom i kvalitetnom ishranom može pozitivno uticati sa kognitivne sposobnosti, te da može uticati na smanjenje rizika od opadanja kognitivnih sposobnosti uslijed starenja.

Alergija na jagode

Alergija na jagode se može pojaviti, ali se dešava u rijetkim slučajevima. Alergijska reakcija je obično posljedica proteina koji se nalaze u voću.

Osobe koje su iskusile alergije na jagode mogu imati i unakrsne alergije sa drugim voćem koje pripada istoj porodici kao i jagode, kao što su jabuke, breskve ili višnje. Ove alergije su poznate kao sindrom oralne alergije, gdje proteini u ovim voćkama izazivaju alergijske reakcije kod osoba koje imaju alergiju na polen.

Reakcije na jagode i simptomi mogu varirati. Uobičajeni simptomi koji se javljaju su osipi, oticanje usana, jezika i grla, suzne oči, curenje nosa i gastrointestinalni simptomi kao što su bol u stomaku, muka ili dijareja.

U opasnijim slučajevima, alergijska reakcija može dovesti do anafilakse. Ovo reakcije su opasne po život i potrebno je hitno tražiti medicinsku pomoć. Alergijske reakcije se mogu vrlo brzo manifestovati i kreću od poteškoće sa disanjem, padom krvnog šećera, te nesvijesti i ultimativno dovodi i od smrti.

Ako sumnjate da imate alergiju na jagode potrebno je da se javite alergologu da bi se dodatnim testovima utvrdila tačna dijagnoza.

Primarna zaštita od alergije na jagode podrazumijeva njihovo potpuno izbjegavanje, te izbjegavanje svih proizvoda koji bi mogli sadržavati jagode.

Ako ste iskusili alergijske reakcije ili poznajete nekog ko ima problema, ključno je da pažljivo čitate etikete i sastojke proizvoda i da se raspitujete od sastojcima hrane ako jedete vani.

Ako su u pitanju blage reakcije, antihistaminici mogu biti dovoljni za ublažavanje simptoma.

Po pitanju djece, moguće je da tokom vremena nadrastu alergijske reakcije, ali potrebno je tokom njihovog razvoja pratiti simptome.

Šta paziti, pri kupovini jagoda?

Na našim prostorima sezona jagoda kreće krajem proljeća i traje do početka ljeta pa čak i do sredine ljeta.

Pri kupovini svježih i sočnih jagoda obratite pažnju na boje i svježinu voća. Ako su na pojedinim mjestima zelenkaste, to znači da nisu dozrele. Nedozrele jagode nemaju sočan i sladak ukus i tvrde su za jesti.

Najveći uzgajivači jagoda na svijetu su: SAD, Turska, Španija, Egipat, Meksiko, Rusija, Japan, Južna Koreja, Poljska i Njemačka.

Površina i tekstura voća ne treba da ima vidljive mrlje i uvele, mekane površine. Najbolje je kupovati jagode na zelenim pijacama gdje možete lično da ih proberete, ali ako pak, kupujete u supermarketima pakovane, pregledajte ga vizuelno koliko je to moguće i nježno pritisnite da provjerite da li ima pokvarenih jagoda ili sokova, jer to je znak da su dugo stojale. Iako se pri preradi jagoda u današnje vrijeme koristi moderna mehanizacija, zanimljivo je istaći da se najbolje provklasne jagode za prodaju i dalje beru ručno.

Arome jagoda su daleko prepoznatljive i zrele svježe jagode bi trebale da odaju svoju aromu. Ako ne mirišu, moguće je da su zelene.

Ako je ikako moguće kupujte jagode od domaćih uzgajivača, ne uvozne, jer šanse su, da ćete kupiti jagode manje tretirane pesticidima i svježije ubrane.

Kako očistiti, pohraniti i čuvati jagode?

Poslije kupovine, uvijek se pobrinite da ih propisno očistite prije konzumacije. Evo nekoliko savjeta koje možete usvojiti, prije čišćenja i pranja jagoda:

Ako ste kupili veću količinu, ne trebate ih prati dok niste spremni da ih jedete ili kuvate. Jagode su osjetljivo voće i upijaju vodu slično sunđeru, što utiče na njen rok trajanja i umanjuje svježinu.
Uvijek perite ruke prije kontakta sa voćem. Prijedlog važi za sve vrste voća, uključujući i jagode, koje siječete ili pripremate ili uopšte dolazite u kontakt sa voćem. Pobrinite se da su vam ruke čiste, da ne bi došlo do kontaminacije voća koje jedete.
Poslije kupovine jagoda, pogotovo, ako ste ih kupili zapakovane, potrebno ih je pregledati i prebrati prije pohrane u frižider. Pokvarene jagode mogu ubrzati kvarenje ostalih zdravih jagoda i narušiti svježinu cjelog pakovanja.
Izbjegavajte kupovna sredstava za pranje voća. Svjetske zdravstvene organizacije ih ne preporučuju na korišćenje.

Kako oprati jagode vodom?

Ako ste u prilici da kupite jagode, lokalno, koje nisu tretirane nikakvim pesticidima ili ste uzgojili svoje, dovoljno ih je samo isprati vodom i poslagati na ubrus da se osuše. Onda su spremne za pripremu i jelo.

Kako oprati jagode sirćetom?

U slučaju kupovine komercijalnih jagoda, zbog tretiranja pesticidima i ostalih nečistoća, dobro ih je oprati u sirćetu. Kombinacija vode i sirćeta može da očisti većinu pesticida i drugih nečistoća koje se nalaze na njima.

Jagode su vrlo komercijalne i kao takve su i dosta hemijski tretirane. Put komercijalnih jagoda od branja do vaših usta prolazi kroz mnogo ruku, tako da su jagode poprilično izložene nečistoćama.

Nepotrebno je reći, da se isplati posvetiti više momenata i propisno ih oprati prije pripreme i jela:

Korak 1 – u posudu dodajte vodu i sirće u omjeru 4:1.
Korak 2 – jagode, koje ste prethodno prebrali, položite u cjediljku koja može da stane u posudu, te se pobrinite da sve budu potopljene u sirćetnoj vodi.
Korak 3 – držite ih tako, potopljene 10 – 15 minuta, ne više od toga, da ih ne raskiselite i ne narušite svježinu.
Korak 4 – dignite cjediljku i isperite ih dobro pod česmom. Ocijedite višak vode i posušite ubrusom i ne brinite, nećete osjetiti ostatke sirćeta.

Kako oprati jagode sa solju?

Slana voda može biti isto efektivna u otklanjanju nečistoća i insekata. Za ovu metodu potrebna vam je posuda, voda i, naravno, so:

Korak 1 – u blago toplu vodu dodajte kašiku soli i promiješajte da se so otopi.
Korak 2 – položite jagode u slanu vodu i držite ih potopljene oko 5 minuta.
Korak 3 – isperite jagode u čistoj vodi, posušite i spremne su za jesti.

Kako oprati jagode pomoću sode bikarbone?

Soda bikarbona je još jedan sastojak koji efektivno čisti voće, pa tako i jagode. Jednostavno, dodajte sodu bikarbonu u vodu i uklonite pesticide, prljavštinu i moguće insekte.

Korak 1 – pomiješajte jednu kafenu kašiku sode bikarbone u 1 litar vode i miješajte dok se soda bikarbona ne otopi.
Korak 2 – dodajte jagode u vodu i lagano ih prebacite nekoliko puta u vodi rukama.
Korak 3 – ostavite jagode da stoje u vodi od 10 – 15 minuta.
Korak 4 – isperite ih i ostavite da se ocijedi višak vode, a zatim posušite ubrusom.

Poslije pranja obavezno ih pohranite u plastičnu ili staklenu kutiju ili teglu sa poklopcem.

Jagode možete i pohraniti u zamrzivač. Poslije pranja i kada se posuše, isjecite ih na željene komade i poslažite na pleh koji ste prekrili papirom za pečenje. Zatim ih tako stavite u zamrzivač. Kada zamrznu, izvadite ih i spakujte u zip-lok vrećice i vratite u zamrzivač.

Zaključak – jagode u ishrani, da ili ne?

Tablica kalorija sugeriše veliko DA za jagode. Jagode nude mnoštvo zdravstvenih koristi, zahvaljujući svom kvalitetnom nutritivnom profilu i niskoj energetskog vrijednosti.

Pored toga, jagode su bogate vrijednim bioaktivnim jedinjenjima koje imaju pozitivan efekat na naše cjelokupno zdravlje.

Budite svjesni potencijalnog manifestovanja u vidu alergije i trudite se da kupujete lokalno da bi smanjili izloženost pesticidima.

Jagode se toliko mogu raznovrsno pripremiti da je njihova upotreba u kuhinji gotovo neograničena.