Kajsije – Kalorije, vitamini i nutritivne vrijednosti

Ostali nazivi: marelica, armenska šljiva; engleski naziv: apricot; njemački naziv: aprikose; latinski naziv: prunus armeniaca.

Kajsija ili marelica je plod istoimene drvenaste ili žbunaste biljke. Ove ukusne voćke su bliski srodnici šljiva, badema, breskvi, višanja i trešnji. Sve navedeno voće, osim badema, moguće je i uzgaja se na našim prostorima… Kajsije nam stižu početkom ljeta, ali sezona je brzo-prolazna zbog njihove nježne prirode.

Kajsije su male i okrugle voćke, bogate naranždaste boje, često prošarane crvenkastom bojom. Što su više prošarane nijansama crvene to naznačava njihovu zrelost i slatkoću. Opna (kora) kajsije je veoma tanka i nježna i na dodir podsjeća na pliš. Opna je vrlo lagana za probavu pa se često jede zajedno sa mesom voćke. Meso sane voćke je isto jarko narandžaste boje i ima sočan, ne suviše, ali dovoljno sladak okus. Može se reći da je okus jedinstven, ali kada bi se trebao uporediti, mnogi ga opisuju kao nešto između okusa breskve i šljive, što nas ne iznenađuje, jer su to njeni bliski srodnici.

Stizanje plodova kajsija ovog prekrasnog voća sunčanih boja, mnogima daje naznake o počecima ljeta.

Unutar voćke nalazi se koštica čije se sjeme takođe može koristiti u ishrani. Okus sjemena je vrlo sličan bademima. Sjemenke kajsija su nutritvno bogate željezom, kalijumom i fosforom, ali su i poznate po svojm sadržaju amigdalina (što je karakteristično i za koštice šljiva i bresaka). Amigdalin je jedinjenje koje sadrži tragove otrova cijanida, pa je konzumacija sjemenki kajsija preporučena u vrlo malim količinama. Najpoznatiji proizvodi od sjemena breskve su italijanski proizvodi „Amareto“ likeri i biskviti.

Istorija i porijeklo

Dugo vremena se smatralo da je kajsija potekla iz Jermenije, stoga je i dobila i botanički naziv Prunus armeniaca. Tokom drevnih vremena armenijska kajsija je bila široko poznata i veoma dugo se kultivisala na njenim područjima. Do danas vjerovanja o tačnom porijeklu nisu skroz sigurna, ali smatra se da potiče sa prostora Srednje Azije i Sjeveroistočne Kine.

Aleksandar Veliki je donio kajsiju u Grčku, a stari Rimljani su je proširili po čitavoj Evropi. Dugo vremena kajsija se uzgajala u tadašnjoj Perziji, a sušene kajsije su bile vrlo popularne kroz perzijsku trgovinu. Kajsije su postale veoma značajno voće u današnjem Iranu i imaju kulturološku vrijednost, te su često poznate i pod nazivom persijska šljiva. Španski misionari su sjemenje kajsija prenijeli na prostore Amerike. Kajsije su kultivisane i u Australiji, tačnije na prostorima Južne Australije u regiji Riverland.

Najveće prinose kajsija danas imaju Turska, Iran, Uzbekistan, Alžir, Italija, Pakistan, Francuska, Maroko i Šparnija.

Nutritivna vrijednost

100 grama kajsija ima samo 49 kalorija. Osim što su nisko-kalorične, kajsije imaju oko 85% vode u sebi, te njihovom konzumacijom možete nadoknaditi nešto izgubljene tečnosti. Ima oko 11 grama ugljenih hidrata, od čega su 9,5 grama šećeri. Proteina ima samo oko 1,5 gram na 100 grama voća i zanemarivu količinu masti, što je karakteristično za većinu voća.

Kajsije imaju prilično kvalitetan nutritivni profil i odnos vitamina, vlakana i minerala. Izuzetno su bogate vitaminom A, najviše ima beta-karotena, što se može prepoznati po pigmentu i boji voća. Vitamin A je esencijalan i ključan je za zdravlje kože i stvaranja vidnog pigmenta. Bogate su vitaminom C, jednim og glavnih prirodnih antioksidansa i svakodnevno potrebnog našem organizmu, koji unosimo kroz hranu. Količina od 100 grama kajsija (2-4 kajsije) zadovoljava 12% potreba vitamina C prema preporukama dnevnih preporučenih vrijednosti (RDI – Recommended Daily Intake).

Kajsije su bogate kalijumom (K), magnezijumom (Mg), fosforom (Ph) i manganom (Mn). Najviše imaju kalijuma, a 100 grama kajsija može zadovoljiti 6% potreba po RDI preporukama. Magnezijum, fosfor i mangan su zastupljeni u manjim količinama, te zadovoljavaju oko 4% dnevinih potreba. Sadrži i ostale minerale, ali u manjim tragovima.

Kajsije su dobar izvor vlakana. Vlakana nikada dosta i to je danas potpuno tačno, s obzirom na globalnu sliku ishrane stanovništva. Sve manje se unosi ovaj nutrijent, a njegova važnost je ključna za naše optimalno zdravlje. Vlakna kajsija su dobra za održavanje zdravlja digestivnog trakta. Razlog tomu je, što su većina topiva u vodi, a poznato je da topiva vlakana doprinose kontrolisanju holesterola u krvi i kardiovaskularnog zdravlja uopšte. Vlakna potpomažu da se osjećate sitije, omogućavaju bolju regulaciju metabolizma i sprječavaju konstipaciju.

Kajsije su idealne za ljetne i vruće dana, posebno ako ih provodite na plaži. Najbolje su ako ih konzumirate svježe jer su pune tečnosti i blago hidratizuju. Vitamini koje sadrže su karakteristični za zaštitu kože od sunca i ostalih faktora. Mogu donekle da nadoknade vaše izgubljene elektrolite, pa su isto dobar izbor voća poslije kardio treninga, dok šećeri omogućavaju izgubljenu energiju.

Ova voćka doprinosi i sa prirodnim antioksidansima i drugim fitonutrijentima. Najviše se mogu izdvojiti karotenoidna jedinjenja, a sadži i antioksidant likopen. Likopen ima ulogu sličnu ulozi vitamina A, ali i doprinosi kardiovaskularnom zdravlju.

Kajsije, svježe - Detaljne nutritivne vrijednosti

Uticaj na zdravlje

Kajsije jačaju odbranu organizma od bakterijskih infekcija, podstiču obnovu oštećenih tkiva i razvoj zuba i kostiju. Karotenoidna jedinjenja kajsija doprinose zdravlju očiju. Istraživanja su pokazala da njihova konzumacija može doprinijeti zaštiti od starosnog gubitka vida. Fitonutrijenti u kajsijama, pogotovo prisustvo katehina mogu uticati na smanjenje rizika od kardiovaskularnih, degenerativnih i malignih oboljenja. Katehin je prirodno jedinjenje koje se nalazi i u zelenom čaju i kakau. Zbog toga se obe namirnice ubrajaju u klasu sa moćnim prirodnim antioksidansima. Postoji širok dijapazon istraživanja ovog fitonutrijenta koja su pokazala kako uvelike doprinosi zdravlju, kada je u pitanju regulacija holesterola, smanjenje rizika od dobijanja srčanih bolesti, krvnog pritiska i uopšteno cjelokupnog kardiovaskularnog zdravlja. Jedna kajsija može da obezbjedi, čak 4-5 mg katehina.

Kajsija i sok od kajsije, pored osvežavajućeg ukusa, ubrzavaju izbacivanje toksičnih materija iz organizma. Kajsija je idealna namirnica za mozak zbog visokog sadržaja fosfora i magnezijuma. Povoljno djeluje na krvne sudove mozga. Ova voćka se preporučuje trudnicama i ženama u menopauzi. Sprečava osteoporozu i pomaže u slučaju kožnih bolesti. Kajsija štiti od starenja i prečava nastanak bora. Ubrzava tamnjenje, pomaže da preplanula boja dugo traje, pomaze zaštititi kože od negativnog dejstva sunčevih zraka koji su sve opasniji za kožu.
Zelene kajsije mogu negativno uticati na ljude koji imaju problema sa hepatitisom i otocima jer izazivaju gorušicu.

Kupovina i čuvanje

Sezona kajsija dolazi početkom ljeta. To je vrijeme kada imate najviše šanse da ih nađete svježe i ukusne. Prilikom kupovine obratite pažnju da su krupne za svoju veličinu, bogate bojom i bez ikakvih oštećenja. Izbjegavajte bilo kakve naznake umeknuća ili tamnih mrlja. To je znak da su oštećene tokom branja ili transporta i takva oštećenja utiču na okus i skraćuju rok svježine. Kajsije ne dozrijevaju naknadno poslije branja, pa ne uzimajte one koje su preterano tvrde i blijede jer su nedozrele.

Osjetljivost kajsija utiče i na njihovu trajnost koja je u njihovom slučaju kratka čak i ako se čuvaju na najbolji mogući način. Kajsije se mogu održati najviše do 7 dana svježe, pa u tom slučaju kupujte količinu koju možete potrošiti za nekoliko dana. Kupljene kajsije je najbolje odmah pohraniti u papirnu vrećicu ili plastičnu posudu zbog dodatne zaštite od zraka i svjetlosti, a potom ih spremite u frižider. Čak i u frižideru kajsije mogu da izgube na kvaliteti okusa i sočnosti. Osim svježih kajsija popularne su sušene ili konzervirane. Kajsije se mogu i zamrznuti. Zamrznute se mogu čuvati od 6 – 12 mjeseci.

Mediteranska klima i područja na kojem živimo omogućavaju prinos kajsija, a vjerovatno ste svjedoci nekoliko poznanika koji posjeduju ovu voćku u svom dvorištu. Ako ste veliki ljubitelj kajsija preporučujemo vam da uvijek pružate prvenstvo mogućnosti nabavljanja domaćih kajsija nego kupovini komercijalnih. Zbog osjetljivosti i kratkog roka svježine, postoje velike šanse da su komercijalne kajsije bile izložene većim količinama pesticida ili teških metala, kako bi se što duže održala i poboljšala otpornost.

Kajsije se mogu potrošiti na mnogo načina. Vaše tijelo će ih najbolje iskoristiti ako ih jedete svjže. Možete ih kombinovati i sa drugim voćem kao voćne salate. Kajsije su zbog svog okusa savršene uz jutarnje žitarice. Samo ih dodajte svježe isjeckane, mada i sušene pružaju fantastičan okus. Od kajsija se mogu praviti džemovi i različite poslastice.

Reference:

• USDA – United States Department of Agriculture
• Apricot – Wikipedia
• Prunus armeniaca – Wikipedia
• Apricots – The World’s Healthiest Foods
• apricot | fruit | Britannica.com