Engleski naziv: raspberry, red raspberry, European raspberry; njemački naziv: himbeere; latinski naziv: rubus idaeus.
Maline pripadaju klasi bobičastog voća, te rastu kao plod grmovite žbunaste istoimene biljke. U pitanju je samonikla višegodišnja biljka, veoma snažnog i intenzivnog rasta, koja pripada porodici ruža. Grmovi maline najviše uspjevaju na višim nadmorskim visinama, dakle, brdskim ili planinskim predjelima. Samostalno rastu na obroncima šuma ili puteva. Malina ne zahtjeva posebne klimatske uslove, a najbolje uspjeva na blago umjerenom, te vlažnom i slabo kiselom tlu. Iako malina raste na mnogim područjima svijeta, te postoji više sorti malina ovisno o klimi i mjestu, možemo se pohvaliti da su područja Balkana vrlo povoljna za uzgoj malina u komercijalne svrhe. Kao dokaz tome, Srbija se nalazi na četvrtom mjestu u svijetu po uzgoju i prinosu malina, a zemlja sa najvećim godišnjim prinosom ovog izuzetno zdravog i kvalitetnog voća je Rusija.
Za malinu se smatra da ima jedan od najintenzivnijih okusa među svim bobičastim voćem. Boja malina zavisi od sorte. Najviše se razlikuju tri glavne boje. Postoje bijelo-žuta, tamnoplava i roze-crvena, a sve variraju od svjetlijih do tamnijih tonova zavisno od sorti i vremena branja.
Maline karakteristične za naše prostore su roza-crevene boje. Malina se sastoji od mnogobrojnih, međusobno povezanih malih bobica koje obrazuju jagodastu cjelinu, a unutrašnjost voća je šuplja. Svaka bobica je puna soka, te ima po jedno sitno zrno sjemena u sebi. Izvana na dodir ima osjećaj pliša jer je prekrivena mnoštvom mikroskopski sitnih dlačica. Okus maline daje je eksplozivno sladak.
Istorija i porijeklo
Maline imaju toliku starost gajenja da naučnici nisu sigurni sa kojih područja, tačno potiču u svom divljem i prvobitnom obliku. Smatra se, da su se prvobitne maline razvile i evoluirale vrlo rano i da su bile izvor hrane za pećinske ljude. Divlje maline pronađene su na, čak, pet kontinenata zemlje čime su dokazale svoju proširenost i uspješan rast bez obzira na različite klime i strane svijeta. Kako su evoluirale na različitim područjima istodobno se razvio i sam varijaritet sorti malina.
Za malinu se oduvijek smatralo da ima ljekovita dejstva. Stari Grci su vjerovali da ima moć podsticanja plodnosti, a u tu svrhu su više korišteni listovi maline nego sami plodovi.
Prvi istorijski zapisi o malini datiraju iz vremena Rimskog carstva, gdje je na početku n.e. Plinije Stariji naveo da malina obilno raste na planini Idi u Grčkoj.
Postoje i pisani podaci iz Rusije u vrijeme Jurija Vladimiroviča-Dulguskog (1090-1157) koji navodi da u okolini Moskve postoje neprohodni malinjaci. Na našim područjima prvo je 1880. godine počela da se gaji u Srbiji i to kao ukrasna baštenska biljka.
Nutritivna vrijednost
Maline su niskokalorično voće, bogato vitaminima, mineralima i vlaknima. 100 grama malina ima 53 kalorije. Te kalorije dolaze iz oko 12 grama ugljenih hidrata (od čega ima oko 4 grama šećera), malo manje od 1 grama masti i oko 1,2 grama proteina.
Malina je bogata dijetalnim vlaknima. Na 100 grama pruža oko 6,5 grama vlakna. Na osnovu dnevne preporuke za unos vlakana, 100 grama malina zadovoljava oko 26% potreba za dijetalnim vlaknima.
Maline su, kao što smo rekli, bogato vitaminsko voće. Bogate su vitaminom C kojeg ima za oko 32% dnevnih potreba organizma. Maline sadrže i kompleks vitamina B (B1, B2, B3, B5, B6, folate i holin), te sadrže i vitamin E kojeg imaju za oko 6% dnevnih potreba, ali i vitamin K koji zadovoljava oko 7% dnevnog unosa.
Od minerala najviše su bogate manganom (Mn), čime zadovoljavaju 32% potreba dnevnog unosa. Sadrže i varirajuće količine kalijuma (K), bakra (Cu), željeza (Fe), kalcijuma (Ca), te magnezijuma (Mg).
Maline su voće niskog glikemijskog indeksa (GI), što znači da su savršen izbor namirnice, ako želite da izgubite višak kilograma. Dijetalna vlakna malina potpomažu vam u ovom slučaju da se osjećate punije i više siti. Osim toga, slatkog su ukusa i mogu da posluže kao varijanta zdravog slatkiša.
Šećer u malinama nije običan šećer, nego prirodno organsko jedinjenje šećera koji se zove ksilitol. Ksilitol je jedan od prirodnih šećera koji se koristi kao zamjena običnom šećeru jer sadrži manje kalorija i sporije se apsorbuje u organizmu, te ne diže naglo insulin.
Ovo je jedan od faktora, zbog čega se maline preporučuju i dijabetičarima. Iz ovog razloga maline spadaju u voće niskog glikemijskog indeksa. Za razliku od običnog šećera, kod koga jedan gram ima 4 kalorije, gram ksilitola ima samo 2,4 kalorije.
Nekoliko istraživanja o poređenju ksilitola i saharina (kuhinjskog šećera) potvrdilo je da ksilitol ima pozitivan uticaj na dentalno zdravlje, posebno u borbi protiv karijesa, a i doprinosi u nekoliko drugih aspekata kompletnog zdravlja.
Pored osnovnih navedenih nutrijenata malina je izuzetno bogata fitonutrijentima, antioksidansima i drugim organskim jedinjenima koje potpomažu optimalno zdravlje našeg organizma. Maline sadrže antocijanine (cijanidin, pelargonidin, delfinidin i malvidin), flavonole (kvercetin, katehin i kempferol), tanine ili polifenole, te različite kiseline…
Većina ovih navedinih organskih jedinjenja imaju ulogu u zaštiti od oksidativnih oštećenja ćelija i višestrukih upala ili zapaljenja u organizmu. Većina fitonutrijenata u malini imaju ulogu u snižavanju rizika od dobijanja hroničnih bolesti, povezanih sa hroničnim oksidativnim stresovima, kao što su gojaznost i dijabes tipa 2, hipertenzije (povišenog krvnog pritiska) i ateroskleroze.
Maline, svježe - Detaljne nutritivne vrijednosti
| Nutrijent | Mjerna jedinica | Količina |
|---|---|---|
| Energetska vrijednost | kcal | 52 |
| Ukupno proteina | g | 1,20 |
| Ukupno ugljenih hidrata | g | 11,94 |
| Ukupno masti | g | 0,65 |
| – od toga: zasićene masne kiseline | g | 0,019 |
| Dijetalna vlakna | g | 6,5 |
| Voda | g | 85,75 |
| Ukupno šećera | g | 4,42 |
| Mononezasićene masne kiseline | g | 0,064 |
| Polinezasićene masne kiseline | g | 0,375 |
| Vitamin A | IU | 33 |
| Vitamin B1 (Tiamin) | mg | 0,032 |
| Vitamin B2 (Riboflavin) | mg | 0,038 |
| Vitamin B3 (Niacin) | mg | 0,598 |
| Vitamin B6 (Piridoksin) | mg | 0,055 |
| Folati | mcg | 21 |
| Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) | mg | 0,329 |
| Vitamin C | mg | 26,2 |
| Vitamin E | mg | 0,87 |
| Vitamin K | mcg | 7,8 |
| Kalcijum (Ca) | mg | 25 |
| Željezo (Fe) | mg | 0,69 |
| Magnezijum (Mg) | mg | 22 |
| Fosfor (P) | mg | 29 |
| Kalijum (K) | mg | 151 |
| Natrijum (Na) | mg | 1 |
| Cink (Zn) | mg | 0,42 |
| Bakar (Cu) | mg | 0,090 |
| Mangan (Mn) | mg | 0,670 |
| Selen (Se) | mcg | 0,2 |
Uticaj na zdravlje
Maline imaju višestruk uticaj na zdravlje, počevši od toga da pomažu pri gubitku kilograma.
Kako su maline niskog glikemijskog indeksa (GI) povoljne su za osobe oboljele od dijabetesa, a kako smo naveli, konzumacija malina zdravim osobama umanjuje rizik od dobijanja te bolesti.
Antioksidativna jedinjenja pomažu prevenciji oštećenih ćelija, te umanjuju nastanak istih, čime se umanjuje rizik od dobijanja tumora.
Redovna konzumacija malina, umanjuje rizik dobijanja kardiovaskularnih bolesti, te hroničnih kardiovaskularnih bolesti.
Količina vode i vlakana u malinama pomaže bolji rad digestivnog trakta i poboljšavaju varenje. Količina vitamina u malinama blagotvorno utiče na cijeli organizam, a posebno imuni sitem.
Kupovina i čuvanje
Maline su izrazito osjetljivo i prolazno voće i ako ste ih kupili svježe, trudite se da ih potrošite taj isti dan. Svježe maline treba da se odlikuju lijepom i bogatom bojom i da su čvrste, pune napupele strukture.
Ne bi trebale da imaju na sebi nikakve tragove ugnjelosti, tamnih mrlja, buđi ili da budu isuviše mekane. Suviše mekane maline dokazuju da su dosta dugo izložene ili davno ubrane.
Svježina malina može da se osjeti i po okusu. Bilo kakav osjećaj ugnjelosti ili kvarljivosti se može osjetiti čim ih probate jer odmah kvari okus, jednostavno ne posjeduju potpun osjećaj sočnosti i svježine.
Sezona branja malina proteže se kroz ljetno doba, od sredine jula do kraja avgusta i to je vrijeme kada ih možete pronaći u prodaji svježe na zelenim pijacama ili u supermarketima.
Maline je najbolje jesti svježe, ali mogu se iskoristiti za pripremu džemova, sokova, sladoleda, kolača, slatkih sosova i drugih jela. Takođe se mogu sušiti ili zamrzavati.
Ako ste kupili veću količini i ne možete stići da ih potrošite za jedan dan, jednostavno ih možete blago isprati hladnom vodom, staviti na suvu krpu ili ubrus da se riješite viška vode i blago ih potapkati, te ih zamrznuti za kasnije.
Voda i pretjerano pranje može narušti svježinu voća i smanjiti trajnost.
Pakovanja smrznutih malina bi bila druga varijanta kupovine ovog bobičastog voća. Sezona malina je zaista kratka i dok trepnete prođe, a da ih sebi ne priuštite. Međutima, kupovina smrznutih rješava taj problem. Maline su zaista ekstra zdravo voće i bilo bi šteta da ih povremeno ne ubacujete u vašu ishranu. Od šarolikih smutija (smoothie), slatkih delicija, serviranja uz doručke uz zobena kašu ili voćne salate, te mafine, kolačiće… Izbor je praktično neograničen kako ih možete pripremiti i iskoristiti, te uživati u njima.
